Alergija na začine – riskirate anafilaktički šok!
Alergija na začine – riskirate anafilaktički šok!

Koža svrbi. Teško je reći odakle vam curenje iz nosa, kašalj i iritacija. Sigurno znate da ih ne uzrokuje životinjska dlaka, a izbacili ste i konzumirani obrok. Međutim, možda niste znali da postoje alergije na začine.

Cimet i češnjak dva su od njih koji su najalergeniji. Slabiji alergeni su vanilija i crni papar. No, ne mora završiti s tipičnim simptomima alergije, jer se događa da dovedu do anafilaksije.

Grupe rizika

Alergije na začine su u porastu, tvrde istraživači s Američkog koledža za alergiju, astmu i imunologiju. Od nje može oboljeti do 3% stanovništva. Medicinska javnost razloge vidi u kozmetici kojoj se dodaju začini. Stoga se čini da je očigledan razlog zašto su među ljudima koji najčešće manifestiraju ovu alergiju žene. Nije bez značaja ni alergija na pelud breze ili pneumokonioza.

Sumnja na ovu vrstu alergije pada kada je alergija uzrokovana hranom i kozmetikom, koji naizgled nemaju nikakve veze jedno s drugim.

Količina začina koja se koristi u mješavini nije beznačajna, jer se rizik povećava s njihovim brojem.

Popularni alergeni

  • Češnjak – budući da nije na popisu 12 najčešćih alergena u Europskoj uniji, nema zahtjeva za uključivanjem informacija o proizvodima koji ga sadrže. Dialil disulfid, senzibilizira nakon razaranja stanične strukture češnjaka.
  • Crni papar – alergija na ovaj nutrijent najčešće se tiče ljudi koji su alergični na pelud breze ili pelina. Simptomi nisu jako izraženi, ali je moguć anafilaktički šok.
  • Cimet – nosi srednji rizik od alergije, koju uzrokuje cinamaldehid prisutan u ulju cimeta. Općenito, međutim, alergija je kontaktne prirode i puno manje ovisi o konzumaciji. Dijagnostička doza liječnika je pola grama.
  • vanilija – često se povezuje s unakrsnom alergijom na balzam iz Perua. Križne reakcije povezane su s alergijskom reakcijom sličnom stvarnom alergenu.

Rizik od anafilaktičke reakcije

Anafilaktički šok je iznenadna reakcija organizma na određeni agens. Obično se javlja unutar pola sata od kontakta, no moguća je i odgođena reakcija (do 72 sata). Najčešće uz šok prate: lupanje srca, slabost, povraćanje, mučnina, nedostatak zraka, promuklost i vrtoglavica. Broj otkucaja srca opada kod 1 od 3 osobe, a s tim dolazi i bljedilo kože te osjećaj hladnoće i znojenja. Oticanje tkiva grla koje je neposredno opasno po život, zbog čega je nemoguće uzeti dah.

Što sada?

Potrebno je izbaciti alergene začine, što zahtijeva promjenu prehrambenih navika. Treba obratiti više pažnje na sastav obroka koji se jedu u gradu.

Ostavi odgovor