Psihologija

Kako izbjeći sukobe u obitelji, kada svatko ima svoj karakter, potrebe i očekivanja? Kako izgraditi odnose s drugima ako ste introvert i niste baš shvaćeni? Psihoterapeutkinja Stephanie Gentile nudi 6 koraka do razumijevanja, koje je testirala u vlastitom iskustvu.

U svakoj obitelji ili timu dolazi do sukoba karaktera. Psihoterapeutkinja Stephanie Gentile često čuje o takvim sukobima od klijenata. Bilo da su upoznati s konceptima introverzije i ekstraverzije, ili Myers-Briggs tipovima osobnosti, ljudi su akutno svjesni kada drugi ne zadovoljavaju njihove potrebe.

To može dovesti do osjećaja frustracije i nejedinstva. Ali povezivanje s drugima apsolutno je bitno za našu dobrobit, čak i ako smo introverti. Stephanie Gentile komunicira s mnogim ljudima koji vjeruju da se njihov odnos više ne može obnoviti. Konkretno, introverti se često osjećaju kao da njihove potrebe nisu zadovoljene i da se njihov glas ne čuje.

Terapeutkinja kao primjer navodi vlastitu obitelj u kojoj ona, njezina sestra i njezini roditelji pripadaju potpuno različitim tipovima osobnosti. “Zapravo, jedino što nas spaja je ljubav prema samoći. Inače, naši pristupi životu su previše različiti, a sukobi su neizbježni. Možete zamisliti sukobe i frustracije koje su naše razlike uzrokovale tijekom godina.»

Odnosi s ljudima su složeni, u njima morate ostati svoj i istovremeno rasti… jedni prema drugima. Koristeći primjere iz vlastitog iskustva, Stephanie nudi šest koraka za introvertirane klijente za rješavanje međuljudskih sukoba.

1. Odredite što vam je potrebno u vezi

Ponekad se pitamo: "Odakle početi?" Prije svega, vrijedi odrediti što nam je potrebno u vezi. To može biti težak zadatak jer su mnogi od nas naučeni da zadovoljavamo potrebe drugih, a zanemarimo svoje. Ali ako ne osjećamo svoje potrebe, naša povezanost s drugim ljudima bit će ograničena ili uopće neće biti.

Prije sam se i sama s tim borila, izolirala se od voljenih, vjerujući da me ne razumiju. Bilo je to nevjerojatno bolno razdoblje u mom životu. I, iako još uvijek imamo trenutaka nesporazuma, sada bolje znam što mi treba u vezi.

Određivanje vlastitih potreba omogućuje mi laku komunikaciju s prijateljima, kolegama ili voljenima koji ne dijele moje osobne preferencije. Ne mogu garantirati da će mi netko izaći u susret, ali sada razumijem razloge sukoba interesa.

2. Postavljajte pitanja

Ovdje navedeni koraci mogu se činiti pojednostavljenim, ali su također ponekad teški za mnoge od nas «tihih» pojedinaca. Ja sam, kao osoba koja izbjegava sukobe, ipak naučila postavljati pitanja, iako to zna biti teško. Postavljanjem pitanja pomažemo sebi i voljenoj osobi da razriješimo situaciju koja je dovela do sukoba i osjećaja odvojenosti.

Osim toga, pomaže nam oboje da se predstavimo jedno drugome onakvima kakvi jesmo. Na primjer, prijatelj daje pasivno-agresivne komentare o našoj potrebi za privatnošću. Osjećamo da nismo shvaćeni i ljuti - kao odgovor smo uvrijeđeni, a to može dovesti do sukoba.

Umjesto toga, možete postaviti pitanje: "Kako se osjećate kada vam pokažem da moram biti sam?" Tako vodimo računa o partnerovim emocijama, ne zaboravljajući svoje potrebe. To promiče međusobno razumijevanje i pruža priliku za dijalog u kojem bi oboje mogli pronaći zdrav kompromis.

3. Zatražite povratnu informaciju

U društvu se pojavio trend: netko prkosno deklarira sebe i svoj tip ličnosti i očekuje da mu drugi udovolje. Ali u komunikaciji s drugima, važno je zapamtiti da je u određenom smislu «osobnost» samo pojam, naziv skupa vještina koje smo naučili u djetinjstvu kako bismo zadovoljili svoje potrebe.

Kada od drugih tražimo povratnu informaciju, tražimo od njih da nam kažu kako nas doživljavaju. To može biti teško i bolno, stoga je važno zapamtiti da se brinete o sebi dok to radite. Na primjer, možete pitati: „Želim razumjeti što znači biti moj prijatelj/muž/kolega. Kakve osjećaje gajiš oko mene? Osjećaš li moju ljubav, brigu, prihvaćanje?

Važno je naglasiti da povratne informacije treba tražiti samo od pouzdanih voljenih osoba. I na poslu, od kolege ili menadžera koji nam je pokazao toplinu i suosjećanje. Ono što kažu može biti teško čuti. Ali za nas je ovo sjajna prilika da shvatimo kako komuniciramo sa svijetom i na kraju rješavamo sukobe.

4. Odredite koje vas karakterne osobine štite

Vrijedno je zapitati se kakav tip osobnosti imamo, upoznati svoje prednosti. Umjesto da kažemo: “Ja sam ovakav, i zato se ne mogu...ne mogu nositi...” i tako dalje, možemo vježbati fraze poput: “Sklon sam ponašati se na način da se osjećam važnim, potrebnim, cijenjeni ili zaštitnički.” od osjećaja ranjivosti, srama. To je važno jer će vam pomoći da prepoznate i shvatite što se događa unutra tijekom sukoba s drugim osobnostima.

5. Prihvatite činjenicu da ne možete promijeniti druge.

Svi su, naravno, čuli da se ljudi ne mijenjaju. Kao netko tko više od dva desetljeća pokušava promijeniti i spasiti druge, mogu posvjedočiti da je to istina. Pokušaj da to učinite dovest će vas do osjećaja unutarnjeg kaosa. Možda bi bilo korisno prisjetiti se vremena kada smo, kao djeca, osjećali da nas roditelji pokušavaju natjerati na sliku koju su stvorili. Ili kada se partner nije mogao pomiriti s našim ponašanjem ili uvjerenjima.

Svatko od nas zaslužuje istinsku, duboku povezanost s drugima, kao i zadovoljenje vlastitih potreba.

Što smo tada osjećali? Takva sjećanja će nam omogućiti da prihvatimo druge onakvima kakvi jesu. Također možete prakticirati samosuosjećanje. Podsjetite se koliko je teško napraviti pozitivnu, trajnu promjenu u svom životu. Stoga ćemo se prema nedostatcima drugih ljudi početi odnositi s razumijevanjem. To se neće dogoditi preko noći, ali ova praksa može dovesti do većeg prihvaćanja.

6. Postavite zdrave granice

Puno se priča o granicama, ali ne i o tome kako ih postaviti. Zašto su zdrave granice toliko važne? Omogućuju vam da osjećate više suosjećanja prema drugima. Držeći svoje granice, odlučujemo, na primjer, ne ulaziti u toksične razgovore ili nezdrave odnose. To je usko povezano s našom spremnošću da prihvatimo druge onakvima kakvi jesu, a ne kakvi bismo željeli da budu.

Ovi koraci će vam pomoći da postavite zdrave granice. Stephanie Gentile naglašava da ove preporuke nisu dane kao univerzalni recept za rješavanje bilo kakvih međuljudskih sukoba. Na primjer, postoje nezdravi odnosi iz kojih morate otići. Ako su granice s vašom voljenom osobom postavljene, ali se stalno krše, možda je vrijeme da im date do znanja da veza nije moguća.

“Ovi koraci su rezultat mog osobnog iskustva”, piše Gentile. — Do sada sam se ponekad razočarao u komunikaciji s voljenima. Ali razumijevanje razlike između naših osobina osobnosti donosi mi olakšanje. Sada znam zašto na mene reagiraju na određeni način, a ne zaokupljam se konfliktnim situacijama.”

Ovo je težak posao, koji se na prvu može čak činiti beskorisnim. Ali na kraju, to je dar za sebe. Svatko od nas zaslužuje istinsku, duboku povezanost s drugima, kao i zadovoljenje vlastitih potreba. Bolje razumijevanje sebe i naše prirode može pomoći u izgradnji odnosa koji su nam potrebni.

Ostavi odgovor