Razlika između "dobrog stresa" i stresa koji ubija

Razlika između "dobrog stresa" i stresa koji ubija

Psihologija

Bavljenje sportom, pravilna prehrana i odmaranje pomažu nam da se ne zanesemo živcima i tjeskobom

Razlika između "dobrog stresa" i stresa koji ubija

Riječ "stres" povezujemo s tjeskobom, žaljenjem i svladavanjem, a kada doživimo taj osjećaj, obično se osjećamo umorno, uznemireno ... odnosno osjećamo nelagodu. No, ovo stanje ima jednu nijansu zvana "eustress", koji se naziva i pozitivni stres, koji je bitan element u našem životu.

„Ovaj pozitivni stres je ono što je omogućilo ljudsku evoluciju, omogućilo nam da preživimo. La napetost povećava inovativnost i kreativnost “, ističe Víctor Vidal Lacosta, liječnik, istraživač, specijalist za rad i inspektor za socijalnu sigurnost.

Ova vrsta osjećaja, koja nas pokreće i motivira svaki dan, igra vrlo važnu ulogu na radnom mjestu. Dr. Vidal objašnjava da zahvaljujući «eustressu» tvrtke «povećavaju svoju produktivnost, kao i potiče se kreativnost među zaposlenicima. Slično, stručnjak tvrdi da ti pozitivni živci postižu da "razine izostanka padaju, ima manje žrtava i, prije svega, radnici su uzbuđeni".

Ali nije samo ovo. Psihologinja Patricia Gutiérrez iz TAP Centra tvrdi da doživljavajući malu razinu stresa, napetost koju naše tijelo generira kao prilagodbeni odgovor na određenu situaciju, može nam “pomoći da povećamo svoju motivacijsku razinu, jer moramo primijeniti, pa čak i proširiti, svoje vještine i resurse.”

„Sam odgovor nije loš, prilagodljiv je. Procjenjujem što moja okolina traži od mene i imam mehanizam koji me na to upozorava Moram steći neke vještine, neki resursi, neke kompetencije koje nemam i moram tražiti i njima upravljati », kaže profesionalac i nastavlja:« Pozitivni stres generira aktivaciju, imamo motivaciju, a to nam pomaže u postizanju izazova ».

Čak i tako, ponekad nam je teško doći usmjeriti naše živce u ovaj pozitivni cilj i na kraju doživimo razinu živaca koja nas ograničava i sprječava da dobro reagiramo. Kako bismo se borili protiv ovih reakcija, vrlo je važno da prepoznamo koje je podrijetlo ovog stresa i kako na nas djeluje.

"Ako moje okruženje zahtijeva od mene da koristim vještine koje nisam stekla, moja se razina stresa povećava jer imam veću potražnju izvana nego što mogu pretpostaviti", kaže Patricia Gutiérrez. Upravo u tom trenutku kada je “Loš stres”, ono što nas destabilizira, i to generira reakcije koje su mnogima poznate, kao što su poremećaji sna, tahikardija, bolovi u mišićima ili napetost. "Postoje slučajevi kada smo toliko zasićeni da nismo u mogućnosti izvršavati zadatke koji su nam u načelu laki i činimo mnogo više grešaka", kaže psiholog.

Četiri uzroka "lošeg stresa"

  • Nalazimo se u novoj situaciji
  • Neka situacija bude nepredvidiva
  • Osjećaj da nema kontrole
  • Osjećati prijetnju našoj osobnosti

A što učiniti da pozitivni stres prevlada nad negativnim? Víctor Vidal daje konkretne savjete, počevši od brige o našoj prehrani: “Moramo jesti dobro, s proizvodima kao što su orašasti plodovi, bijela riba te povrće i voće.” Također objašnjava da je važno izbjegavati prerađenu hranu, kao i masti i šećere koji su “u velikim količinama štetni i čine stres manje podložnim”. Isto tako, dr. Vidal preporučuje glazbu, umjetnost, meditaciju i aktivnosti koje nam pomažu pobjeći.

Psihologinja Patricia Gutiérrez usredotočuje se na važnost "emocionalne regulacije" kako bi prevladala ovo štetno stanje živaca. „Prvo je locirati ono što nam se događa. Mnogo puta ljudi imaju slike stresa ili tjeskobe, ali ne zna ih prepoznati», Kaže profesionalac. "Važno je identificirati ga, dati mu ime i odatle pronaći rješenje", kaže on. Također potvrđuje važnost dobre higijene sna i bavljenja sportom kako bi se reguliralo naše stresno stanje. Na kraju, govori o prednostima svjesnosti za ublažavanje ovog negativnog osjećaja stresa: «Anksioznost i stres uvelike se hrane iščekivanjem i strahovima, pa je vrlo važno imati punu pozornost na ono što radimo u danom trenutku».

Kako stres utječe na naše tijelo

"Ne moramo imati opsežno psihološko znanje da bismo vidjeli da li sve što nam daje neurokemijsku stabilnost djeluje", objašnjava psihologinja Patricia Gutiérrez komentirajući kako stres, pozitivan i negativan, ima utjecaj na nas.

"Negativni stres ima simptome, utječe na naš neurološki sustav, generira se uništavanje neuroloških završetaka, slabi naš imunološki sustav, ali i endokrini sustav, zbog čega dobivamo sijedu kosu, na primjer", kaže dr. Víctor Vidal.

Također, stručnjak govori o tome kako "eustress" ima pozitivan utjecaj na naše tijelo. "Postoji endokrina, neurološka i imunološka korist, jer povećava obranu, poboljšavaju se neurološke veze i endokrini sustav se prilagođava kako se ne bi razbolio", pojašnjava.

Ostavi odgovor