Tijekom svog dugog ΕΎivota, Evgenia Peterson je nekoliko puta radikalno promijenila svoj ΕΎivot - od svjetovne dame do mataji, odnosno "majke", duhovne mentorice. Proputovala je pola svijeta, a meΔu njezinim poznanicima bile su holivudske zvijezde, indijski filozofi i sovjetski partijski Δelnici. Poznavala je 12 jezika, a tri je zemlje smatrala svojom domovinom - Rusiju, u kojoj je roΔena, Indiju, u kojoj se ponovno rodila i gdje joj se otkrila duΕ‘a, te Argentinu - "prijateljsku" zemlju Mataji Indre Devija.
Evgenia Peterson, poznata cijelom svijetu kao Indra Devi, postala je "prva dama joge", osoba koja je otvorila jogijske prakse ne samo Europi i Americi, veΔ i SSSR-u.
Evgenia Peterson roΔena je u Rigi 1899. Otac joj je direktor banke u Rigi, Ε veΔanin po roΔenju, a majka operetna glumica, miljenica javnosti i zvijezda svjetovnih salona. Dobar prijatelj Petersonovih bio je veliki Ε‘ansonijer Alexander Vertinsky, koji je veΔ tada primijetio Evgenijinu "osobinu", posvetivΕ‘i joj pjesmu "Djevojka s hirovima":
"Djevojka s navikama, djevojka s hirovima,
Djevojka nije "nekako", i nije kao svi ostali ... "
Tijekom Prvog svjetskog rata Evgenijina se obitelj preselila iz Rige u Sankt Peterburg, gdje je djevojka s odliΔnim uspjehom zavrΕ‘ila gimnaziju i, njegujuΔi snove o pozornici, uΕ‘la u kazaliΕ‘ni studio KomissarΕΎevskog, koji je brzo primijetio talentiranog uΔenika.
PoΔetak XNUMX. stoljeΔa bio je vrijeme promjena ne samo u politiΔkoj areni, veΔ i razdoblje globalnih promjena u ljudskoj svijesti. Pojavljuju se spiritistiΔki saloni, u modi je ezoteriΔna literatura, mladi Δitaju djela Blavatske.
Mlada Evgenia Peterson nije bila iznimka. Nekako joj je u ruke dospjela knjiga Δetrnaest lekcija o joga filozofiji i znanstvenom okultizmu koju je proΔitala u jednom dahu. Odluka koja se rodila u glavi entuzijastiΔne djevojke bila je jasna i precizna β mora u Indiju. No, rat, revolucija i emigracija u NjemaΔku zadugo su poniΕ‘tili njezine planove.
U NjemaΔkoj Eugenia blista u trupi Diaghilev teatra, a jednog dana na turneji u Tallinnu 1926., Ε‘etajuΔi gradom, ugleda malu knjiΕΎaru Teozofska literatura. Tamo doznaje da Δe se uskoro u Nizozemskoj odrΕΎati konvencija Teozofskog druΕ‘tva Anna Besant, a jedan od gostiju bit Δe Jiddu Krishnamurti, poznati indijski govornik i filozof.
ViΕ‘e od 4000 ljudi okupilo se na kongresu u nizozemskom gradu Omanu. Uvjeti su bili spartanski β kamp, ββvegetarijanska prehrana. U poΔetku je Eugenia sve to doΕΎivljavala kao smijeΕ‘nu avanturu, ali veΔer kada je Krishnamurti pjevao svete himne na sanskrtu postala je prekretnica u njezinu ΕΎivotu.
Nakon tjedan dana u logoru, Peterson se vratila u NjemaΔku s Δvrstom odlukom da promijeni svoj ΕΎivot. Svojem zaruΔniku, bankaru Bolmu, uvjetovala je da zaruΔniΔki dar bude putovanje u Indiju. On pristaje, misleΔi da je to samo trenutni hir mlade ΕΎene, a Evgenija odlazi tamo na tri mjeseca. ProputovavΕ‘i Indiju od juga do sjevera, po povratku u NjemaΔku odbija Bolma i vraΔa mu prsten.
OstavljajuΔi sve i rasprodavΕ‘i svoju impresivnu kolekciju krzna i nakita, odlazi u svoju novu duhovnu domovinu.
Tamo komunicira s Mahatmom Gandhijem, pjesnikom Rabindranathom Tagoreom, a s Jawaharlalom Nehruom imala je dugogodiΕ‘nje Δvrsto prijateljstvo, gotovo se zaljubila.
Evgenia ΕΎeli Ε‘to bolje upoznati Indiju, pohaΔa satove hramskog plesa kod najpoznatijih plesaΔa i studira jogu u Bombayu. No, ne moΕΎe zaboraviti ni glumaΔko umijeΔe β slavni redatelj Bhagwati Mishra poziva je za ulogu u filmu βArapski vitezβ, posebno za koji odabire pseudonim Indra Devi β βnebeska boΕΎicaβ.
Glumila je u joΕ‘ nekoliko bollywoodskih filmova, a onda β za sebe neoΔekivano β prihvaΔa braΔnu ponudu ΔeΕ‘kog diplomata Jana Strakatija. Tako Evgenia Peterson ponovno radikalno mijenja svoj ΕΎivot, postajuΔi svjetovna dama.
VeΔ kao supruga diplomata drΕΎi salon koji vrlo brzo postaje popularan u vrhu kolonijalnog druΕ‘tva. Beskrajni prijemi, prijemi, veΔeri iscrpljuju Madame Strakati, a ona se pita: je li to ΕΎivot u Indiji o kojem je sanjala mlada maturantica gimnazije Zhenya? Dolazi razdoblje depresije iz kojeg vidi jedan izlaz - jogu.
PoΔevΕ‘i studirati na Yoga institutu u Bombaju, Indra Devi tamo upoznaje maharaΔu od Mysorea, koji je upoznaje s Guruom Krishnamacharyom β utemeljitelj Ashtanga yoge, jednog od najpopularnijih pravaca danaΕ‘njice.
Guruovi uΔenici bili su samo mladiΔi iz ratniΔke kaste, za koje je razvio strogi dnevni reΕΎim: odbacivanje "mrtve" hrane, rano ustajanje i rano rano, pojaΔana praksa, asketski naΔin ΕΎivota.
Dugo vremena guru nije ΕΎelio dopustiti ΕΎenu, a joΕ‘ viΕ‘e strankinju, u svoju Ε‘kolu, ali tvrdoglava ΕΎena diplomata postigla je svoj cilj - postala je njegova uΔenica, ali Krishnamacharya je nije namjeravao dati koncesije. U poΔetku je Indri bilo nepodnoΕ‘ljivo teΕ‘ko, pogotovo jer je uΔitelj bio skeptiΔan prema njoj i nije joj pruΕΎio nikakvu podrΕ‘ku. Ali kada je njen suprug prebaΔen na diplomatski rad u Ε angaj, Indra Devi dobiva blagoslov od samog gurua da vodi samostalnu praksu.
U Ε angaju ona, veΔ u rangu βmatajiβ, otvara svoju prvu Ε‘kolu, uz potporu Chiang Kai-shekove supruge, Song Meiling, strastvene poklonice joge.
Nakon zavrΕ‘etka Drugog svjetskog rata Indra Devi putuje na Himalaje, gdje usavrΕ‘ava svoje vjeΕ‘tine i piΕ‘e svoju prvu knjigu Yoga koja Δe biti objavljena 1948. godine.
Nakon iznenadne smrti supruga, mataji mu ponovno mijenja ΕΎivot β on prodaje svoju imovinu i seli se u Kaliforniju. Tamo pronalazi plodno tlo za svoje aktivnosti - otvara Ε‘kolu koju pohaΔaju zvijezde "zlatnog doba Hollywooda" kao Ε‘to su Greta Garbo, Yul Brynner, Gloria Swenson. Indru Devi posebno je podrΕΎala Elizabeth Arden, Δelnica kozmetoloΕ‘kog carstva.
Devijeva metoda je maksimalno prilagoΔena europskom tijelu, a temelji se na klasiΔnoj jogi mudraca Patanjalija, koji je ΕΎivio u XNUMX. stoljeΔu pr.
Mataji je takoΔer popularizirao jogu meΔu obiΔnim ljudima., razvivΕ‘i skup asana koje se lako mogu izvoditi kod kuΔe kako bi se oslobodili stresa nakon napornog radnog dana.
Indra Devi se 1953. udala drugi put β za poznatog lijeΔnika i humanista Siegfrieda Knauera, koji joj je postao dugogodiΕ‘nja desna ruka.
U 1960-ima zapadni tisak mnogo je pisao o Indri Devi kao hrabrom jogiju koji je otvorio jogu za zatvorenu komunistiΔku zemlju. PosjeΔuje SSSR, sastaje se s visokim partijskim duΕΎnosnicima. MeΔutim, prvi posjet njihovoj povijesnoj domovini donosi samo razoΔaranje - joga ostaje za SSSR misteriozna istoΔnjaΔka religija, neprihvatljiva za zemlju sa svijetlom buduΔnoΕ‘Δu.
Devedesetih godina, nakon smrti supruga, napuΕ‘ta MeΔunarodni centar za obuku uΔitelja joge u Meksiku, putuje u Argentinu s predavanjima i seminarima i zaljubljuje se u Buenos Aires. Tako Mataji pronalazi treΔu domovinu, βprijateljsku zemljuβ, kako je ona sama naziva β Argentinu. Slijedi turneja po zemljama Latinske Amerike, u svakoj od kojih jedna vrlo starija ΕΎena vodi dva sata joge i sve puni svojim neiscrpnim optimizmom i pozitivnom energijom.
U svibnju 1990. Indra Devi po drugi put posjeΔuje SSSR.gdje je joga konaΔno izgubila svoj ilegalni status. Ovaj posjet bio je vrlo produktivan: voditelj popularnog programa "perestrojka" "Prije i poslije ponoΔi" Vladimir MolΔanov poziva je u emisiju. Indra Devi uspijeva posjetiti svoju prvu domovinu β posjeΔuje Rigu. Mataji veΔ dvaput dolazi u Rusiju s predavanjima β 1992. na poziv Olimpijskog odbora i 1994. uz potporu argentinskog veleposlanika u Rusiji.
Do kraja ΕΎivota Indra Devi zadrΕΎala je bistar um, izvrsno pamΔenje i nevjerojatne performanse, a njezina Zaklada pridonijela je Ε‘irenju i popularizaciji prakse joge diljem svijeta. Oko 3000 ljudi prisustvovalo je njezinoj stotoj obljetnici, od kojih je svaki bio zahvalan matajiju za promjene koje je joga unijela u njegov ΕΎivot.
MeΔutim, 2002. godine zdravlje starije ΕΎene naglo se pogorΕ‘alo. Umrla je u 103. godini u Argentini.
Tekst pripremila Lilia Ostapenko.