Kako hraniti bolesnika prije i poslije operacije?

U skladu sa svojom misijom, Uredništvo časopisa MedTvoiLokony ulaže sve napore u pružanje pouzdanih medicinskih sadržaja potkrijepljenih najnovijim znanstvenim spoznajama. Dodatna oznaka "Provjereni sadržaj" označava da je članak pregledao ili da ga je izravno napisao liječnik. Ova provjera u dva koraka: medicinski novinar i liječnik omogućuje nam pružanje najkvalitetnijeg sadržaja u skladu s aktualnim medicinskim spoznajama.

Naš angažman na ovom području cijeni, između ostalih, i Udruga novinara za zdravlje, koja je Uredništvu MedTvoiLokonya dodijelila počasni naziv Veliki pedagog.

Operacija je težak teret za tijelo. Može se reći da je njegova svrha namjerno ozlijediti tijelo za sveukupnu dobrobit pacijenta. Ali imajte na umu da odgovor vašeg tijela na kiruršku traumu može pomaknuti vaš metabolizam u katabolizam – proces kojim vaše tijelo počinje uzimati i koristiti proteine. Ako se ne opskrbljuju hranom, tijelo će posegnuti za njima u mišiće.

Materijal je nastao u suradnji s tvrtkom Nutramil Complex.

Proces oporavka osmišljen je tako da preokrene katabolizam izazvan traumom u anabolizam. Pravilna prehrana, opskrba energijom i proteinima ključni su dio perioperativnog liječenja.

Tretman prehrane definitivno ubrzava oporavak. Značajan broj pacijenata može jesti i to im treba dopustiti. Cilj nutritivnog tretmana trebao bi biti optimizirati unos tekućine, osigurati odgovarajuću opskrbu energijom i proteinima.

Što je nutricionistički tretman?

Klinički nutricionistički tretman – je poboljšanje i održavanje odgovarajućeg stanja uhranjenosti. Također utječe na prognozu i učinke terapije.

Medicinska prehrana temelji se na sastavljanju prehrane bolesnika na način da mu se osiguraju svi potrebni gradivni i energetski hranjivi sastojci (bjelančevine, šećeri, masti, minerali i vitamini). U nutricionističkom liječenju koriste se gotove industrijske dijete (npr. Nutramil Complex) ili intravenske tekućine čiji se sastav utvrđuje kontinuirano ovisno o trenutnim potrebama bolesnika.

Prehrana prije operacije

Trenutno se preporučuje da ljudi na pravilnoj prehrani jedu svoje uobičajene obroke do noći prije operacije. Do 2 – 3 sata prije anestezije možete uzeti bilo koju količinu čiste tekućine, što pomaže u izbjegavanju predoperativne dehidracije.

Također je nedavno pokazano da davanje napitka bogatog ugljikohidratima pacijentu prije operacije brzo nestaje iz želuca, a dodavanje ugljikohidrata smanjuje prijeoperacijsku glad i tjeskobu. Opskrba ugljikohidratima prije operacije također smanjuje postoperativnu inzulinsku rezistenciju.

Preoperativna prehrana je od posebne važnosti u pothranjenih bolesnika. Pokazalo se da u ovoj skupini bolesnika enteralna, pa čak i parenteralna prehrana primijenjena 1-2 tjedna prije operacije značajno poboljšava rezultate kirurškog liječenja.

Smjernice Europskog društva za anesteziologiju o perioperativnom gladovanju kod odraslih i djece

Oralni ugljikohidrati:

  1. Konzumacija pića bogatih ugljikohidratima do 2 sata prije planiranog kirurškog zahvata sigurna je za pacijente (i za dijabetičare),
  2. Pijenje tekućine bogate ugljikohidratima prije elektivnog kirurškog zahvata poboljšava subjektivnu dobrobit, smanjuje osjećaj gladi i smanjuje postoperativnu inzulinsku rezistenciju.

Prehrana nakon operacije

Za svakog pacijenta najvažnije je da se nakon operacije što prije vrati normalnom funkcioniranju kako bi imao što manje komplikacija i što prije bio otpušten kući. Da bi se to postiglo, potrebno je minimizirati katabolizam i omogućiti tijelu pacijenta da se vrati u stanje anabolizma. Prehrana igra veliku ulogu u tim procesima. Tekuća dijeta ovdje može biti važan dio prehrambenog tretmana. U težim slučajevima važnu ulogu ima i enteralna i parenteralna prehrana.

Bez obzira na način prehrane koji je preporučio liječnik (enteralno kroz sondu ili stomu, parenteralno), mora se primjenjivati ​​dok bolesnik ne bude u stanju minimalno 70% energetskih i bjelančevinskih potreba unijeti oralnim putem.

Količinu energije koju pacijent treba odabrati treba individualno, ali u prosjeku se kreće od 25 do 35 kcal/kg tt. Nakon zahvata pacijent također treba više proteina nego zdrava osoba za obnovu oštećenog tkiva i osiguravanje pravilnog funkcioniranja imunološkog sustava. Količina proteina koju bi bolesnik trebao unositi je 1,2 do 1,5 g/kg tjelesne težine, sve dok bubrezi rade ispravno.

Wytyczne ESPEN — Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam

  1. Većina pacijenata ne mora postiti noću prije operacije. Osobe bez povećanog rizika od aspiracije mogu piti tekućinu do 2 sata prije početka anestezije. Konzumacija krute hrane dopuštena je do 6 sati prije početka anestezije.
  2. Poželjan način prehrane je putem gastrointestinalnog trakta, osim naravno kada je kontraindiciran.
  3. Nedovoljan oralni unos hrane dulje od 14 dana povezan je s povećanom smrtnošću. Ako je očekivano razdoblje gladovanja u perioperativnom razdoblju dulje od 7 dana, enteralna prehrana se preporučuje i u bolesnika bez znakova malnutricije.
  4. Enteralna prehrana također je indicirana kod pacijenata kod kojih očekivana oralna opskrba hranom neće premašiti 10% potrebe dulje od 60 dana.
  5. Hranjenje sondom treba započeti unutar 24 sata nakon zahvata, preporuča se kod pacijenata: nakon opsežnih operacija zbog karcinoma glave, vrata i probavnog trakta, nakon teške traume, pothranjenih na dan operacije, kod kojih se očekuje opskrba hranom. bit će <60% potražnje za više od 10 dana.
  6. Standardna prehrana koja sadrži kompletne proteine ​​dovoljna je za većinu pacijenata.
  7. Cilj perioperativnog liječenja je smanjiti negativnu ravnotežu dušika, spriječiti pothranjenost, održati mišićnu masu, održati normalan imunitet i ubrzati oporavak nakon operacije.
  8. Ispravno hranjeni pacijenti nemaju koristi od umjetne prehrane, što za njih može biti izvor komplikacija.
  9. Postoperativna parenteralna prehrana preporučuje se pacijentima koji ne mogu zadovoljiti svoje potrebe oralnim ili enteralnim putem 7-10 dana nakon operacije. Ovdje treba razmotriti kombiniranu parenteralno-enteralnu prehranu.
  10. Najčešće se preporuča unos 25 kcal/kg idealne tjelesne težine. Kod bolesnika pod jakim stresom unos se može povećati na 30 kcal/kg idealne tjelesne težine.
  11. U bolesnika koji se ne mogu hraniti putem gastrointestinalnog trakta parenteralna prehrana mora biti potpuna.

Prehrana prije operacije poboljšava rezultate kirurškog liječenja u teško pothranjenih bolesnika, a prijeoperacijska primjena ugljikohidrata smanjuje inzulinsku rezistenciju i katabolizam proteina nakon elektivne operacije. Osim toga, pozitivno utječe na dobrobit pacijenta i smanjuje stres povezan s planiranim zahvatom.

Većina ljudi koji se podvrgavaju operaciji nema kontraindikacija za brzi povratak na normalnu oralnu prehranu i trebaju joj se vratiti što je prije moguće. Postoperativna gastrointestinalna prehrana smanjuje broj postoperativnih komplikacija. Prehrana bi trebala biti dio integriranog upravljanja tijekom cijelog liječenja bolesnika.

Bibliografija:

1. Szczygieł B., Malnutricija povezana s bolešću, Varšava 2012., PZWL, str. 157-160

2. Sobotka L. i sur., Osnove kliničke prehrane, Varšava 2008., PZWL, str. 296-300

Materijal je nastao u suradnji s tvrtkom Nutramil Complex.

Ostavi odgovor