Ljutnja: poznavati neprijatelja iz viđenja

Emocije nas kontroliraju? Nije bitno kako! Nedavna istraživanja pokazuju da možemo naučiti kontrolirati bolne promjene raspoloženja, emocionalne izljeve i samodestruktivno ponašanje. I za to postoje učinkovite tehnike.

Što učiniti u slučaju kada nas zarobe emocije, posebno negativne? Možemo li obuzdati, recimo, svoju ljutnju? Psiholozi su sigurni da da. U terapiji raspoloženja, David Burns, MD, kombinira rezultate opsežnog istraživanja i kliničkog iskustva kako bi objasnio metode za preokretanje bolnih depresivnih stanja, smanjenje iscrpljujuće tjeskobe i upravljanje snažnim emocijama na jednostavnom, lako razumljivom jeziku.

Autor ni na koji način ne odbacuje potrebu za liječenjem lijekovima u teškim slučajevima, ali vjeruje da je u mnogim situacijama moguće bez kemije i pomoći klijentu, ograničavajući se na psihoterapiju. Prema njegovim riječima, naše misli određuju osjećaje, pa se uz pomoć kognitivnih tehnika može nositi s niskim samopoštovanjem, osjećajem krivnje i tjeskobom.

Ljutnja usmjerena prema sebi često pokreće samopovređivanje

“Nagla promjena raspoloženja isti je simptom kao curenje iz nosa kod prehlade. Sva negativna stanja koja doživljavate rezultat su negativnog razmišljanja”, piše Burns. — Nelogični pesimistični stavovi igraju ključnu ulogu u njegovom nastanku i očuvanju. Aktivno negativno razmišljanje uvijek prati depresivne epizode ili bilo koje bolne emocije slične prirode.

To znači da možete započeti proces obrnutim redoslijedom: uklanjamo nelogične zaključke i misli — i vraćamo pozitivan ili, barem, realan pogled na sebe i situaciju. Perfekcionizam i strah od pogrešaka, ljutnja, zbog koje se onda sramite… Ljutnja je najrazorniji osjećaj, ponekad i doslovno. Ljutnja usmjerena prema sebi često postaje okidač za samopovređivanje. A izliveni bijes uništava odnose (a ponekad i živote). Kako se nositi s tim? Evo što je važno znati o svom bijesu, piše Burns.

1. Nijedan događaj vas ne može naljutiti, samo vaše sumorne misli izazivaju ljutnju.

Čak i kada se nešto stvarno loše dogodi, vaš emocionalni odgovor određuje značenje koje mu pridajete. Ideja da ste vi odgovorni za svoju ljutnju u konačnici je izuzetno korisna za vas: daje vam priliku da steknete kontrolu i odaberete vlastito stanje.

Kako se želiš osjećati? Ti odluči. Da nije tako, bili biste ovisni o bilo kojem događaju koji se događa u vanjskom svijetu.

2. U većini slučajeva ljutnja vam neće pomoći.

To vas samo paralizira, a vi se smrzavate u svom neprijateljstvu i ne možete postići željene rezultate. Osjećat ćete se puno bolje ako pazite na pronalaženje kreativnih rješenja. Što možete učiniti da se nosite s poteškoćama ili barem umanjite mogućnost da će vas onesposobiti u budućnosti? Ovaj stav će vam pomoći da se nosite s bespomoćnošću i frustracijom.

A također možete zamijeniti ljutnju… radošću, jer se ona ne može doživjeti u isto vrijeme. Sjetite se nekog sretnog trenutka u svom životu i odgovorite na pitanje koliko trenutaka sreće ste spremni zamijeniti za iritaciju.

3. Misli koje generiraju ljutnju najčešće sadrže izobličenja

Ako ih ispravite, možete smanjiti intenzitet strasti. Na primjer, kada razgovarate s osobom i ljutite se na nju, označite je (“Da, glup je!”) i vidite je u crnom. Rezultat pretjerane generalizacije je demonizacija. Stavili ste križ na osobu, iako vam se zapravo ne sviđa on, već njegov čin.

4. Ljutnja je uzrokovana uvjerenjem da se netko ponaša nepošteno ili je neki događaj nepravedan.

Intenzitet ljutnje će se povećati proporcionalno tome koliko ozbiljno shvaćate ono što se događa kao svjesnu želju da vam se naudi. Upalilo se žuto svjetlo, vozač vam nije ustupio mjesto, a vi žurite: "Namjerno je to učinio!" Ali vozač se mogao požuriti. Je li u tom trenutku pomislio čija je žurba važnija? malo vjerojatno.

5. Naučivši vidjeti svijet očima drugih, iznenadit ćete se da im se njihovi postupci ne čine nepravednima.

U tim slučajevima, nepravda je iluzija koja postoji samo u vašem umu. Ako ste voljni odustati od nerealne predodžbe da vaše predodžbe o istini, nepravdi, pravdi i poštenju dijele svi, veliki dio ogorčenosti i frustracije će nestati.

6. Drugi ljudi se obično ne osjećaju kao da zaslužuju vašu kaznu.

Dakle, "kažnjavajući" ih, malo je vjerojatno da ćete postići željeni učinak. Bijes često samo uzrokuje daljnje pogoršanje odnosa, okreće ljude protiv vas i djeluje kao samoispunjavajuće proročanstvo. Ono što stvarno pomaže je sustav pozitivnog pojačanja.

7. Velik dio ljutnje ima veze sa zaštitom vaše vlastite vrijednosti.

Velike su šanse da se često ljutite kada vas drugi kritiziraju, ne slažu se s vama ili se ne ponašate onako kako želite. Takva ljutnja je neadekvatna, jer samo vaše vlastite negativne misli uništavaju vaše samopoštovanje.

8. Očaj je posljedica neispunjenih očekivanja.

Razočaranje je uvijek povezano s nerealnim očekivanjima. Imate pravo pokušati utjecati na stvarnost, ali to nije uvijek moguće. Najjednostavnije rješenje je promijeniti očekivanja spuštanjem letvice.

9. Inzistirati da imate pravo biti ljut je besmisleno.

Naravno, imate pravo na ljutnju, ali pitanje je, imate li koristi od ljutnje? Što vi i svijet dobivate od vašeg bijesa?

10. Ljutnja je rijetko potrebna da bismo ostali ljudi.

Nije istina da ćete se pretvoriti u bezosjećajnog robota ako se ne naljutite. Naprotiv, ako se riješite ove dosadne razdražljivosti, osjetit ćete veću želju za životom, kao i kako raste vaša radost, mir i produktivnost. Doživjet ćete osjećaj oslobođenja i jasnoće, kaže David Burns.

Ostavi odgovor