Vrhunac berbe gljiva pada na ljetno-jesensko razdoblje, ali trovanje ovim proizvodom, nažalost, događa se u bilo koje doba godine. U sezoni se ljudi truju svježim gljivama donesenim iz šume, a zimi opasnost vreba u staklenkama s unaprijed pripremljenim pripravcima. Ali sasvim je moguće izbjeći takve probleme ako slijedite određena pravila. Što su oni?
1) univerzalne preporuke:
— gribe su prilično teške hrane, stoga im ne stoji črezmerno uvlačiti se, da ne perečitati svoj želudok;
— nelʹzâ estʹ syrye griby. Oni su mogli rasti u neblagoprijatnoj ekološkoj ustanovi i odabrati u sebi masu štetnih tvari iz vode, zraka i tla;
— griby perevarivaûtsâ ne previše brzo. Ako ne želite lišiti se mirnog sna i dobrog samoosjećaja pri probuždenii, nemojte koristiti gribna jela na užinu;
– gljive se ne slažu sa svježim povrćem (krastavcima, rajčicama ili kupusom). Kao prilog preporuča im se povrće, kuhano na pari ili u pećnici;
2) kuhane ili slane gljive korisne su za osobe koje pate od gastritisa. Ovaj proizvod poboljšava i normalizira probavni sustav;
3) ako osoba zna da je sklona alergijama, treba biti oprezniji s upotrebom gljiva, jer mogu izazvati alergijsku reakciju;
4) za pacijente s rakom ili osobe sklone tome, jela od gljiva su kategorički kontraindicirana! Uostalom, gljive su sposobne akumulirati razne vrste štetnih tvari, sve do teških metala;
5) osobama s pretilošću ili prekomjernom težinom dopuštene su samo kuhane gljive. Pržene gljive, iako su ukusne, mogu izazvati nadutost, nadutost i druge probavne smetnje;
6) gljive slabo probavljaju ljudi koji su dosegli starije i poodmakle godine. Njihov enzimski sustav više se ne može nositi s tako ozbiljnim opterećenjem;
7) doškolʹnikam griby ne slijedi dati ni pod kojim prijedlogom. Nikogda!
O polze gribov
Gljive su svakako korisne. Ali nije sve s njihovom upotrebom tako jednostavno. Prvo, vrijedi znati da iako su gljive bogate proteinima, ljudsko tijelo ih teško apsorbira. Otuda i težina u trbuhu, nadutost i razni poremećaji prehrane. I drugo, vitamini i mikroelementi ponekad su sadržani u gljivama u tako velikim količinama da to postaje štetno za zdravlje. Stoga je toliko važno naučiti kuhati i jesti darove šume.
Ako detaljnije razmotrimo nutritivnu vrijednost gljiva, možemo vidjeti da su u svom sastavu iznenađujuće uravnotežene. Gljive nemaju toliko proteina kao meso, ali je aminokiselinski kompleks ovih proizvoda identičan. Stoga je gljive korisno kombinirati s drugim jelima koja sadrže proteine kako bi se na kraju održala nutritivna ravnoteža.
Gljive su također korisne za ljude koji se žele riješiti viška kilograma. Uostalom, potpuno odbacivanje mesa i prijelaz na vegetarijanski jelovnik mogu izazvati kronične bolesti, a gljive će pomoći u sprječavanju ovih problema. Slane ili kuhane gljive posebno su korisne za prehranu jer sadrže prirodnu sluz koja nježno obavija stijenke želuca. Zato su takve gljive lakše probavljive nego npr. pržene u ulju.
Gljive imaju nizak sadržaj kalorija - oko 25 kilokalorija na stotinu grama proizvoda. Ali u isto vrijeme daju osjećaj sitosti dugo vremena, smanjujući rizik od prejedanja i neuspjeha u prehrani. U kombinaciji s tjesteninom ili krumpirom, ovo je vrlo hranjivo jelo uz koje ćete cijeli dan zaboraviti na osjećaj gladi. Također, gljive mogu smanjiti želju za slatkim zbog cinka i nekih drugih minerala koje sadrže. Usput, dagnje imaju ista svojstva, ali gljive su dostupne većem broju ljudi.
I to nije sve o blagodatima gljiva! Sadrže vitamine i cijeli kompleks biološki aktivnih tvari. Željezo i kalij, fosfor i vitamini C i B – sve to i još mnogo toga nalazimo u gljivama. Uz njihovu pomoć možete smanjiti razinu kolesterola u krvi, pa se jela od gljiva često preporučuju za normalizaciju metabolizma.
Jednom riječju, mnogo je više koristi od gljiva nego štete. Ali ipak, svaka osoba mora sama odgovoriti na pitanje: ima li darove šume ili ne? Sve ovisi o zdravstvenom stanju i osobnim ukusima i preferencijama.