Užasi u vašem tanjuru: fobije od hrane koje štete vašem zdravlju

Anksiozni poremećaj, stalni i pretjerani strah… Fobije ove ili one vrste utječu na živote mnogih od nas. A ako je sa strahom od visine, zatvorenih prostora, pauka i zmija sve više-manje jasno i jednostavno (mnogi se na njih uspiju naviknuti ili pokušavaju izbjeći okidače), onda je s fobijama od hrane puno teže. Mogu biti vrlo štetne za naše zdravlje, a izbjegavanje podražaja može biti prilično problematično.

Bojite se… hrane? Zvuči čudno, a ipak se takav opsesivni strah javlja i zove se kibofobija. Često se miješa s anoreksijom, ali glavna razlika je u tome što se anoreksičari boje kako će hrana utjecati na njihovu figuru i sliku tijela, dok se ljudi s kibofobijom boje same hrane. Međutim, postoje oni koji pate od oba poremećaja u isto vrijeme.

Analizirajmo glavne simptome kibofobije. To, inače, nije tako jednostavno: u suvremenom svijetu, gdje je naglasak na zdravom načinu života, većina odbija mnoge proizvode. pri čemu:

  1. Ljudi s kibofobijom u većini slučajeva izbjegavaju određene namirnice koje su za njih postale predmet straha – na primjer, kvarljive, poput majoneze ili mlijeka.
  2. Većina kibofobičnih pacijenata izrazito je zabrinuta zbog isteka proizvoda. Pažljivo njuše hranu kojoj će uskoro isteći rok trajanja i obično je odbijaju jesti.
  3. Za takve ljude vrlo je važno vidjeti, znati, razumjeti kako se jelo priprema. Na primjer, takva osoba može odbiti salatu s plodovima mora ako se restoran ne nalazi na obali.

Osim kibofobije, postoje i druge fobije od hrane.

Strah od kiseline na jeziku (acerofobija)

Ova fobija isključuje iz prehrane ljudi sve agrume, kisele bombone i bilo koju drugu hranu koja uzrokuje trnce na jeziku ili čudan, neugodan osjećaj u ustima.

Strah, odbojnost prema gljivama (mikofobija)

Glavni razlog tog straha je prljavština. Gljive rastu u šumi, u zemlji, "u blatu". Za većinu nas to nije problem: samo operite gljive i možete početi kuhati. Za one koji su skloni mikofobiji, takva mogućnost može izazvati neodoljiv osjećaj straha, pa čak i tahikardiju.

Strah od mesa (karnofobija)

Ova fobija uzrokuje mučninu, bolove u prsima, jaku vrtoglavicu od samo jedne vrste odreska ili roštilja.

Strah od povrća (lakanofobija)

Oni koji pate od ove fobije ne samo da ne mogu jesti povrće, već ga ne mogu ni ubrati. Čak i pogled na povrće na tanjuru može uplašiti takvu osobu. Na zelenom, međutim, strah ne vrijedi.

Strah od gutanja (fagofobija)

Izuzetno opasna fobija s kojom se treba nositi. Osobe koje pate od fagofobije brkaju se s anoreksičarima. Iracionalan strah od gutanja u bolesnika obično uzrokuje izrazito jak refleks usta.

METODE LIJEČENJA FOBIJA OD HRANA

Zašto ljudi razvijaju određene fobije? Postoji nekoliko razloga: i genetska predispozicija za anksioznost, i negativna sjećanja ili incidenti povezani s hranom, te određena iskustva. Na primjer, trovanje hranom ili alergijska reakcija mogu ostaviti negativna sjećanja koja se postupno razvijaju u fobiju. Drugi mogući uzrok fobija s hranom je društveni strah i povezana nelagoda.

Društveni strah je panična fobija, strah od presude. Na primjer, ako se svi oko osobe pridržavaju zdravog načina života, a on odjednom ima nepodnošljivu želju da jede brzu hranu, on može odbiti tu želju, bojeći se da će biti osuđen.

Bez obzira na uzrok, fobije su iracionalni strahovi, a izbjegavanje podražaja (kao što je izbjegavanje određene hrane) samo pogoršava situaciju.

Kognitivno-bihevioralna terapija (CPT)

Cilj je pomoći osobi da shvati da je njen strah iracionalan. Takva terapija omogućuje pacijentu da izazove disfunkcionalne misli ili uvjerenja pritom vodeći računa o svojim osjećajima. CBT se može raditi pojedinačno ili u grupama. Pacijent je suočen sa slikom ili situacijom koja izaziva napade panike, tako da strah ne nastaje. Liječnik radi u ritmu klijenta, prvo se uzimaju najmanje zastrašujuće situacije, zatim najintenzivniji strahovi. Liječenje je u većini slučajeva (do 90%) uspješno ako je osoba spremna podnijeti neku nelagodu.

terapija virtualne stvarnosti

Još jedna tehnika koja pomaže osobama s fobijama da se suoče s objektom kojeg se boje. Virtualna stvarnost se koristi za stvaranje scena koje nisu bile moguće ili etičke u stvarnom svijetu, a realnije je od zamišljanja određenih scena. Pacijenti mogu kontrolirati scene i izdržati više izlaganja (vizualizacije) nego u stvarnosti.

Hipnoterapija

Može se koristiti samostalno i u kombinaciji s drugim terapijama i pomaže identificirati temeljni uzrok fobije. Fobiju može uzrokovati događaj na koji je osoba zaboravila, prisilila ga da izađe iz svijesti.

Za osobu koja je sklona ovoj ili onoj fobiji važno je shvatiti da se s napadima panike i stalnim strahom može nositi. Naravno, postoje fobije koje zahtijevaju temeljitiji i temeljitiji tretman, ali na kraju ih se čak možete i riješiti. Glavna stvar je na vrijeme kontaktirati stručnjaka.

O programeru

Ana Ivaškevič – Nutricionist, klinički nutricionistički psiholog, član Nacionalne udruge za kliničku prehranu.

Ostavi odgovor