Neuroza je problem koji najčešće pogađa mlade ljude u dobi od dvadeset do trideset godina. Manifestira se na više razina: kroz ponašanje, emocije i fizičke senzacije. U svakom slučaju, potrebno je liječiti neurozu bez zanemarivanja njezinih simptoma. Glavni simptomi ove bolesti su strahovi, poteškoće u funkcioniranju u društvu, kao i osjećaj straha prije upuštanja u svakodnevne izazove.
To je obično praćeno poteškoćama u sabiranju misli, problemima s pamćenjem, poteškoćama u učenju, kao i somatskim simptomima: lupanjem srca, vrtoglavicom i glavoboljom, problemima sa želucem, kralježnicom ili srcem koji se javljaju u trenucima stresa i napetosti, valovima vrućine, s probavnim sustavom. (npr. proljev), crvenilo, bol u mišićima, oštećenje osjetila (npr. sluha), otežano disanje, težina u prsima, a ponekad čak i simptomi nekih alergija.
Ovisno o razlogu pojave neuroze, razlikujemo njezine vrste:
- Opsesivno kompulzivni poremećaj. Povezan je s opsesivno-kompulzivnim poremećajem koji se manifestira u određenim područjima života gdje se slijede određeni "rituali". To otežava život i tjera bolesnika da npr. stalno pere ruke, zube ili u glavi broji razne predmete, korake i sl. ili precizno slaže npr. knjige po policama. Opsesivno-kompulzivni poremećaj je podsvjesno odmicanje od strahova i fobija koje je teško kontrolirati. Takva opsesija najčešće je povezana s dijelovima života poput seksa, higijene, bolesti i reda.
- Neurastenična neuroza. Ponekad je to posljedica pesimističnog pristupa životu, negativne percepcije svijeta. Javlja se ujutro kada se osjećamo ljuti, ogorčeni ili umorni kada moramo ići na posao ili u školu. Raspoloženje se uglavnom popravlja tek poslijepodne, kada je radno vrijeme pri kraju. Može se manifestirati na dva načina: izljevima bijesa i hiperaktivnosti ili umorom i problemima s pamćenjem i koncentracijom.
- Vegetativna neuroza. Pojavljuje se kao posljedica dugotrajnog stresa i emocija koje negativno utječu na naš živčani sustav. Vegetativna neuroza uzrokuje poremećaje u radu nekih organa, prvenstveno probavnog i krvožilnog sustava, pridonoseći nastanku, primjerice, hipertenzije ili čira na želucu.
- Histerična neuroza. O histeričnoj neurozi govorimo kada osoba živi u uvjerenju da je smrtno bolesna. To je obično kako biste privukli pozornost onih oko vas (ponekad nesvjesno). Kada sazna da je sigurna i zdrava, obično reagira ljutito. Kao posljedica vjerovanja o bolesti javljaju se različiti simptomi poput epilepsije, drhtanja, pareze, gubitka svijesti, privremene sljepoće ili otežanog disanja i gutanja. Sve je to simptom neuroze.
- Posttraumatska neuroza. Riječ je o ljudima koji su preživjeli nesreću. Obično imaju razne tegobe, poput glavobolje i drhtanja ruku. Ponekad se radi o stvarnoj šteti kao posljedici nesreće, a ponekad je posrijedi posttraumatska neuroza, odnosno uvjerenje pacijenta da su tegobe uzrokovane ozljedom pretrpljenom kao posljedicom nesreće.
- Anksiozna neuroza. Kada bolesnik osjeća pretjerani strah od smrti, smaka svijeta ili mišljenja drugih ljudi o njemu. Tome često prethodi dugotrajno skrivanje emocija, sve dok one na kraju ne prerastu u osjećaj ugroženosti i fobije, odnosno anksioznu neurozu. Ponekad su simptomi popraćeni drhtanjem ruku, otežanim disanjem, pretjeranim znojenjem ili bolovima u prsima.