Phellinus tuberculosus (Phellinus tuberculosus)
- Odjel: Basidiomycota (Basidiomycetes)
- Pododjel: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
- Razred: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
- Podrazred: Incertae sedis (neodređenog položaja)
- Red: Hymenochaetales (Hymenochetes)
- Porodica: Hymenochaetaceae (Hymenochetes)
- Rod: Phellinus (Phellinus)
- Tip: Phellinus tuberculosus (Phellinus tuberculate)
:
- Phellinus pomaceus
- Tuberkulozna gljiva
- Ochroporus tuberculosus
- Boletus pomaceus
- Skatiformna gljiva
- prunicola gladi
- Pseudofomes prunicola
- Polovica šljiva
- Scalaria fusca
- Boudiera scalaria
- Polyporus sorbi
- Polyporus ignarius var. difuzna refleksija
- Polyporus corni
Voćna tijela su višegodišnja, mala (do 7 cm u promjeru). Oblik im varira od potpuno ili djelomično polegnutog (što je vrlo karakteristično za ovu vrstu), jastučastog – do kopitastog. Klobuk je često spušten prema dolje, himenofor je konveksan. Djelomično ispruženi i kopitasti oblici često su raspoređeni u imbricate skupine.
Mladi klobuci su baršunasti, hrđavo smeđi (do jarkocrveni), s godinama površina postaje plutasta, siva (do crne) i puca. Zaobljeni sterilni rub je crvenkast, nešto svjetliji od himenofora.
Površina himenofora je smeđa, od oker ili crvenkaste do boje duhana. Pore su zaobljene, ponekad uglate, 5-6 po 1 mm.
Tkanina je hrđavosmeđa, tvrda, drvenasta.
Spore više ili manje okrugle ili široko elipsoidne, 4.5-6 x 4-4.5 μ, bezbojne do žućkaste.
Šljivina lažna gljiva raste na živim i smežuranim deblima predstavnika roda Prunus (osobito na šljivi – po kojoj je i dobila ime – ali i na trešnji, trešnji, trešnji, glogu, šljivi i marelici). Ponekad se može naći na stablima jabuke i kruške, ali osim na stablima iz obitelji Rosaceae ne raste ni na čemu drugom. Uzrokuje bijelu trulež. Nalazi se u šumama i vrtovima sjevernog umjerenog pojasa.
Na istoj vrsti drveća nalazi se i lažnocrnkasta gljiva Phellinus nigricans, koja se razlikuje po obliku plodonosnih tijela. Prostrti oblik rasta je "vizit karta" gljivice lažne šljive.