Ako prehrani želite dodati hranjive sastojke, pokušajte jesti više klica.
Brojne znanstvene studije (poput ove) pokazale su da klice sadrže veću koncentraciju vitamina i karotenoida od zrelog voća. To vrijedi i za enzime i fitonutrijente koji su nam potrebni: u ranoj fazi rasta njihov je broj također veći nego u potpuno zrelom povrću.
Međunarodno udruženje uzgajivača klica (ISGA) navodi prednosti različitih vrsta klica, na primjer:
- klice lucerne, soje, djeteline i uljarica najvažniji su izvori izoflavona, kumestana i lignana, koji su dobavljači fitoestrogena koji igraju važnu ulogu u prevenciji simptoma menopauze, kao i osteoporoze, raka i bolesti srca.
– Izbojci brokule su bogati sulforafanom, tvari koja se bori protiv raka. Osim toga, ovi izdanci su bogati induktorima enzima koji mogu zaštititi od karcinogena.
– Klice graha mung opskrbljuju tijelo proteinima, vlaknima i vitaminom C.
- Klice djeteline pomažu u borbi protiv raka.
Često viđam recepte s klicama, pogotovo u azijskim jelima. Nažalost, u Moskvi se prodaje ograničen asortiman klica. Najčešće su već u neupotrebljivom stanju, ili u ovo stanje dođu tijekom dana kod kuće u hladnjaku. Nisam uspjela sama uzgojiti klice i prestala sam ih koristiti. I odjednom mi je, sasvim slučajno, savjetovano da kupim čudesnu spravu-klijalicu, koja je jednostavna za korištenje, njegu i savršeno funkcionira. Sada kod kuće imam svoj mini-povrtnjak.
Najukusnije klice, po meni, dolaze od sjemenki leće, mung graha, potočarke, rotkvice, crvenog graha i crvenog kupusa. Uzgajala sam i klice heljde, lucerne, rikole, senfa, lana, vlasca, bosiljka, poriluka i brokule.
Vrlo važna točka: klica mora biti skrivena od izravne sunčeve svjetlosti (što se, međutim, obično ne događa u Moskvi)
Klice je bolje jesti sirove, na primjer, u salati, ali moguće je i kao dio dinstanog ili prženog povrća, glavno je podvrgnuti ih minimalnoj toplinskoj obradi, jer se njihova hranjiva svojstva smanjuju kad su vruća.