Zašto je selfie s divljom životinjom loša ideja

Posljednjih godina svijet je zahvatila prava selfie groznica. Teško je pronaći osobu koja ne želi snimiti originalnu fotografiju kojom će iznenaditi svoje prijatelje ili, ako imate sreće, čak i cijeli Internet.

Prije nekog vremena naslovnice u australskim novinama počele su biti pune izvještaja o ljudima koji su bili ozlijeđeni pokušavajući snimiti selfie dok su hranili divlje klokane. Turisti žele da njihov posjet divljim životinjama dugo pamte – ali dobivaju i više nego što su očekivali.

Jedan je opisao kako su “slatke i umiljate” životinje počele “agresivno napadati ljude”. No je li "sladak i mazan" doista pravi opis za klokana? Od svih pridjeva koji bi se mogli upotrijebiti za opisivanje teritorijalne životinje s velikim pandžama i snažnim majčinskim instinktom, "mazan" nije prva riječ na popisu.

Ovakvi incidenti se opisuju kao da su krive same divlje životinje, a zapravo su krivi ljudi koji se previše približavaju životinjama i nude im hranu. Je li moguće kriviti klokana, koji je navikao da mu ljudi daju mrkvu, da skače po turistima?

Sve veći broj slučajeva pokazuje da su selfiji s divljim životinjama česti i da predstavljaju stvarnu opasnost za ljude. U Indiji je jedna završila tragedijom kada je čovjek pokušao snimiti selfie s medvjedom, okrenuo mu leđa i smrtno ga ubole medvjeđe kandže. zoološkom vrtu u Indiji u potrazi za najboljim okvirom popeo se preko ograde i ubio ga je tigar. A divlji dugorepi makaki u hramu Uluwatu na Baliju, iako bezopasni, toliko su navikli da ih ljudi hrane kako bi uhvatili trenutak za zajedničku fotografiju, počeli su vraćati turistima tek kad za to dobiju hranu.

Časopis Travel Medicine čak je 2016. objavio za turiste:

“Izbjegavajte snimanje selfija na velikoj nadmorskoj visini, na mostu, u neposrednoj blizini cesta, tijekom grmljavinske oluje, na sportskim događajima i u blizini divljih životinja.”

Interakcija s divljim životinjama nije opasna samo za ljude – nije dobra ni za životinje. Kada je procijenjeno stanje klokana, koji su prisiljeni često komunicirati s ljudima, pokazalo se da im ljudi koji im prilaze mogu izazvati stres, a da prisutnost turista može odbiti klokane od mjesta hranjenja, razmnožavanja ili odmora.

Iako su neke divlje životinje nedvojbeno slatke i prijateljski raspoložene, nemojte gubiti glavu i očekivati ​​da će rado stupiti u kontakt i pozirati s nama pred kamerom. Moramo poštovati ponašanje i teritorij divljih životinja kako bismo izbjegli ozljede i živjeli u skladu s njima.

Stoga sljedeći put kad budete imali sreće vidjeti životinju u divljini, svakako se fotografirajte za uspomenu – ali samo sa sigurne udaljenosti. I zapitajte se trebate li i vi doista biti u tom kadru.

Ostavi odgovor